|
Maglaj
je jedna od 12 općina Zeničko-dobojskog
kantona, Smješten uz
rijeku
Bosnu
125 km sjeverno od Sarajeva. Kroz Maglaj
prolaze: magistralni put M-17, koji je
preko Hrvatske veza sa srednjom Evropom,
pruga Ploče-Sarajevo-Doboj-Bosanski
Šamac. Na prostoru maglajske općine je
do 1991. godine živjelo oko 43 000
stanovnika. Danas, nakon rata, taj se
broj kreće oko 27 900.
Tokom rata
1992-1995. Maglaj je pretrpio ogromna
razaranja. Po evropskim standardima
Maglaj je bio treća općina po
razrušenosti u BiH. Međutim, i pored
toga, Maglaj se obnavlja. Saniraju se
porušeni stambeni objekti, obnavlja se
industrija, interes za investiranje
pokazuju i strani investitori,
protjerani i raseljeni su se gotovo u
potpunosti vratili na svoja prijeratna
prebivališta. Maglaj ponovo postaje ono
što je nekada bio, mjesto u
kojem domaći
ljudi rado žive
i tu ostaju, u
koju rado dolaze stranci,
investitori,
poslovni ljudi,
kulturni i sportski
radnici.
Privreda: prije rata okosnicu maglajske
privrede je činila kompanija „Natron“
koja je bila najveći proizvođač celuloze
i papira na Balkanu. Tokom rata je
pretrpjela velika razaranja a nakon rata
je kupljena od strane turske kompanije
„Kastamonu entegre“ koja je investirala
preko 60 miliona € u pokretanje
proizvodnje. Nakon rata došlo je do
većeg razvoja malih i srednjih preduzeća
koje se bave raznim djelatnostima
(proizvodnja namještaja, prerada mlijeka
i mliječnih proizvoda, metalna
industrija, građevinska industrija,
drvo-prerađivačka industrija i sl.).
Kultura:
Maglaj je jedan od najstarijih gradova u
BiH. Na području općine nalazi se 69
spomenika (džamije, katoličke i
pravoslavne crkve, kulturno-istorijski
spomenici: Gradina, Uzeirbegov konak,
Delibegov han i sl.). U maglaju postoje
tri osnovne i dvije srednje škole kao i
dječiji vrtić. Kulturne sadržaje
uglavnom organizuju Dom kulture „Edhem
Mulabdić“ i Narodna biblioteka kroz
različite sadržaje: folklor, kino,
muzičku školu itd. U Maglaju je aktivno
20-ak sportskih klubova. |
