|
Maglajska gradina |
|
 Gradina ili tvrđava nastaje u 13.vijeku
i to je prva srednjovjekovna utvrda koju
su kasnije dograđivali Turci. Uprkos
svom nepristupačnom položaju, kulama,
zidinama i tabijama, puškarnicama i
topovima, šahi puškama i misirskim
fitiljima, tvrđava je u nekoliko navrata
nakratko osvajana. Prvi put kod provale
već pomenutog Eugena Savojskog, zatim
100 godina kasnije kad su njeni branioci
otvorili kapije cesarskom vojskovođi
Laudonu, da bi to učinili i 1850.godine
i pred Omer-pašom Latasom koji je u
Bosnu došao da pokori njegov begovat.
Uz Gradinu je i sahat-kula u kojoj je
nekada bio zlatni čan odnosno zvono.
Međutim, njegovo postojanje nisu
potvrdili ni osvajači kojima takva
dragocjenost ne bi mogla lahko da
promakne. |
| |
|
Kuršumlija džamija ili
Kalavun Jusuf-Pašina |
|
 Džamiju
je podigao u drugoj polovini 16.vijeka
Jusuf-Paša Kalavun.
U narodu je poznata kao Kuršumlija jer
je pokrivena olovom (kuršum). Ubraja se
u najljepše spomenike turskog doba u
Bosni i Hercegovini i spada u spomenike
kulture 1. kategorije. |
| |
|
Hram sv. Ilije Proroka u Maglaju |
|
 Izgradnja
hrama je započeta 1906. godine, a
osvećena 1909 godine. Njena ponovna
obnova završena je 2007. godine kada je
osvećena od strane Episkopa
Zvorničko-tuzlanskog gospodina G.
Vasilija. |
|
(Više informacija potražite na
adresi:
www.spcmaglaj.com ) |
| |
|
Svetište sv. Leopolda Mandića Maglaj |
|
 Gradnja
svetišta sv. L. Mandića započinje u
proljeće 1977., a temelji su
blagoslovljeni 15. svibnja iste godine.
Dana 17. lipnja 1979. godine svečano je
otvoreno svetište sv. Leopolda Bogdana
Mandića u Maglaju. |
|
(Više informacija potražite na
adresi:
www.leopoldmandic.com
) |
| |
|
Uzeirbegov konak |
|
 Izuzetno lijep objekat uz samu obalu
Bosne. Sagraden u starobosanskom stilu
XIX vijeka negdje oko 1875. godine.
Priča se da je prizemlje urađeno od
tesanih kvadera koji su bili
pripremljeni za gradnju mosta koji je
Maglajlijama ponudio Jusuf-Paša. Konak
je sagradio jedan od potomaka maglajskih
kapetana Salihbeg Uzeirbegović. |
| |
|
Spomenik austro-ugarskim vojnicima |
|
 Austro-ugarske trupe okupirale su Bosnu
i Hercegovinu 1878. godine, a 3. augusta
VII husarska regimenta upala je u
zasjedu kod Maglaja izgubivši 46
vojnika. O tom dogadjaju svjedoči i
spomenik koji su Austrijanci podigli na
obali rijeke Bosne. |
| |
